fbpx
Your API key has been restricted. You may upgrade your key at https://www.weatherbit.io.

10 stvari koje niste znali o Koloseumu

Zakoračite u jedno od 7 svetskih čuda novog sveta i jednu od najneverovatnijih istorijskih građevina na svetu – Koloseum u Rimu.

1. Koloseum je izgrađen između 72. i 80. godine pod vladavinom cara Vespazijana, u srcu starog Rima. 

2. Napravljen od kamena i betona, ovaj veličanstveni spomenik je izgrađen snagom desetina hiljada robova.

3. Koloseum je najveći amfitear na svetu. Ovalnog je oblika, dugačak 189 metara, širok 156 metara i 50 metara visok. 

4. Ova impozantna građevina ima 80 ulaza i može da primi u proseku 50.000 posetilaca. Nekada su posetioci dolazili da gledaju sportske događaje i igre, koji su uključivali borbe gladijatora i lov životinja.

5. Skoro dve trećine koloseuma je oštećeno tokom vremena, uglavnom kao posledica vandalizma, zemljotresa i požara.

6. Ispod Koloseuma su smeštene brojne sobe i podzemni prolazi. Tu su bili smešteni gladijatori i životinje, čekajući svoj sudbinski trenutak u areni. Takođe, u areni je postojalo još 36 podnih vrata za specijalne efekte.

7. Kako bi zaštitili posetioce od vrelog sunca i toploti, Rimljani su se dosetili velarijuma – nadstrešnice koja je mogla da se navuče iznad svih sedišta u areni i da obezbedi hladovinu.

8. Prve igre u areni su bile održane 80. godine, pod vladavinom cara Tita (Vespazijanovog sina) i trajale su 100 dana. Igre su nastavljene da se održavaju i u narednim vekovima. Igre gladijatora su se održavale sve do V veka, a lov na životinje do VI veka.

9. Događaji u Koloseumu su bili prilično brutalni, a u pojedinim igrama, koje su organizovali carevi, ubijeno je oko 10.000 životinja u jednom danu.

10. Mermerna fasada i neki unutrašnji delovi Koloseuma su korišćeni za izgradnju bazilike Svetog Petra, kao i dvorca Barberini. Koloseum je jedno vreme bio veoma zanemaren i koristio se kao izvor građevinskog materijala. Tako je bilo sve do XVIII veka. Ono što vidimo danas predstavlja samo trećinu originalne građevine.

Preuzeto: nationalgeographic.rs

Tagovi:
Pročitajte još: