fbpx
Your API key has been restricted. You may upgrade your key at https://www.weatherbit.io.

Dodela nagrade Venac slobode “Radomir Drakulić” pesniku Stevanu Vrebalovu

Kulturni centar “Laza Kostić” i Udruženje građana “Ravangradsko proleće” dodeliće nagradu Venac slobode “Radomir Drakulić” pesniku Stevanu Vrebalovu.

Svečana ceremonija uručenja nagrade koja se dodeljuje za negovanje rodoljubive misli biće održana u utorak, 12. novembra u Srpskoj čitaonici u Somboru, sa početkom u 19 časova.

U programu će učestvovati profesor Branislav Ćurčić, pesnik David Kecman, slavodobitnik Stevan Vrebalov, kao i domaćini Vesna Paštrović, direktorka Kulturnog centra “Laza Kostić” Sombor, i prof. dr. Stojan Berber, predsedniok UG “Ravangradsko proleće”.

Dosadašnji dobitnici su Đorđe Nešić (Dalj), Dejan Tomić (Novi Sad), Spasoje Grahovac (Kikinda), Mila Ćatović (Sombor), Ljubica Popović Bjelica (Novi Sad) i Milan Marodić (Subotica).

Stevan Vrebalov je rođen u ratnim okolnostima, u Rabrovu 1943. godine, kada su mu oba roditelja, kao pripadnici antifašističkog pokreta svirepo ubijeni. Odrastao je i školovao se u Somboru, kod majčinih roditelja, gde je završio Gimnaziju 1961. godine.
Studije je završio na Ekonomskom fakultetu u Beogradu 1966. godine, a 1970. godine se nastanio u Novom Sadu. Bio je sedamdesetih i osamdesetih istaknuti funkcioner u Pokrajini i rukovodilac u privredi.
Objavio je sledeće knjige poezije: „Banatske šume“, 1977; „Selo oca moga“,1979; „Nepoznati vetar“, 1980; „Dvostruki san“, 1984; „Svete životinje“,1985; „Bezdan“ (poema), 1978; i „Raskrst“ (izbor pesama), 1986. Objavio je i romane“Bez dna“, 1987, 1988 i „Zaštićenost“, 2011.
Prve pesme obavio je u Omladinskom listu „Pokret“ u Somboru 1960.
godine, kao gimnazijalac.
Još pre objavljivanja prve zbirke pesmom „Banatske šume“, zastupljen je u Antologiji Pere Zubca „Romor ravnice“ 1974. godine. Objavljivao je u književnim i časopisima za društvena pitanja pesme, kao i stručne priloge
iz oblasti svog profesionalnog delovanja.
O njegovom stvaralaštvu pisali su mnogi kritičari i stvaraoci: Šandor Bogdanfi, Miroslav Antić, Ferenc Deak, Pavle Popović, Draško Ređep,Vujica Rešin Tucić, Aleksandar Badnjarević, Milivoj Slaviček, Jovan Zivlak, Stojan Berber i mnogi drugi.
Prevođen je na ruski, slovački, mađarski, španski, makedonski. Živi i radi u
Novom Sadu. Oženjen je i ima šestoro dece i četvoro unučadi.

Tagovi:
Pročitajte još: