fbpx
Your API key has been restricted. You may upgrade your key at https://www.weatherbit.io.

Na današnji dan Petar Prvi Karađorđević izabran je za kralja Srbije

Na današnji dan 1903. godine Petar Prvi Karađorđević izabran je za kralja Srbije. Karađorđev unuk, Petar Karađorđević, školovao se u Beogradu, Ženevi i Parizu. Završio je najviše francuske vojne škole u Sen Siru i Mecu. Kao učesnik u Francusko-pruskom ratu odlikovan je najvišim francuskim ordenom “Legije časti”. U Parizu mu je, 1936. godine, podignut spomenik, a takođe i jedna avenija, koja se uliva u Jelisejska polja, nosi njegovo ime. Pod imenom Petar Mrkonjić, komandovao je ustaničkim odredom u Bosansko-hercegovačkom ustanku protiv Turaka, 1875. godine. Posle “Majskog prevrata” i ubistva Aleksandra Obrenovića, Narodna skupština ga je izabrala za kralja Srbije, 15. juna 1903. godine. Krunisan je u Sabornoj crkvi u Beogradu, a miropomazan u manastiru Žiča, po ugledu na Nemanjiće. Vladavina Petra Karađorđevića bila je obeležena razvitkom građanskog parlamentarizma, brzim privrednim i kulturnim napredovanjem Srbije i spoljnopolitičkom orijentacijom ka saradnji sa Francuskom, Velikom Britanijom i Rusijom. Bio je vrhovni komandant srpske vojske u dva Balkanska rata, kojima je Srbija uvećala svoje teritorije, a kralj Petar je ovenčan titulom “Oslobodilac”. Pod pritiskom oficirskih krugova iz “Crne ruke” preneo je vršenje kraljevske vlasti na prestolonaslednika Aleksandra, 1914. godine. Za vreme Prvog svetskog rata odlazio je na prve linije fronta, a sa svojom vojskom i narodom povlačio se preko Albanije na Krf. U Beograd se vratio 1919. godine i, iako još nominalno kralj, nije imao uticaja na vođenje državnih poslova. Umro je u svom vojničkom krevetu u vili na Senjaku 1921. godine, a sahranjen je u Crkvi na Oplencu, koju je podigao 1912. godine. “Čika Pera”, kako ga je njegov narod zvao, bio je jedan od najpopularnijih srpskih vladara, upamćen po rodoljublju, hrabrosti, humanosti i, za jednog kralja, neuobičajeno skromnom načinu života. Petar Karađorđević bavio se i prevođenjem. Preveo je na srpski delo “O slobodi”, engleskog filozofa Džona Stjuarta Mila.

Izvor: rts.rs

Tagovi:
Pročitajte još: