Pet namirnica koje treba da jedete svaki dan

Žena jede voće

Mozak je kontrolni centar vašeg tela – odgovoran je za kretanje, misli, emocije, disanje i mnoge druge funkcije.
Pošto igra tako važnu ulogu, ključno je obezbediti mu dovoljno „goriva“ i hranljivih materija da bi pravilno funkcionisao i ostao zdrav. Hrana koju jedemo ima veliki uticaj na strukturu i zdravlje mozga.
Hrana bogata vitaminima, mineralima, antioksidansima, flavanolima, polifenolima i omega-3 masnim kiselinama može poboljšati pamćenje, kognitivne funkcije i opšte zdravlje mozga.
Lisnatato zeleno povrće – poput kelja i spanaća – prepuno je hranljivih materija, uključujući vitamin K, beta-karoten (prekursor vitamina A), folat i vitamin E.
Vitamin E deluje kao antioksidans koji štiti ćelije od oštećenja slobodnim radikalima i povezan je sa usporavanjem kognitivnog pada kod starijih osoba.
Vitamin K i beta-karoten su takođe povezani sa boljim zdravljem mozga, jer pomažu u očuvanju pamćenja i poboljšanju kognitivnih funkcija.
Možete ih lako uključiti u svoju ishranu dodavanjem u smutije ili kao prilog uz glavno jelo. Jaja su jedna od najčešćih namirnica za doručak – i to sa dobrim razlogom.
Bogata su hranljivim materijama koje su posebno korisne za mozak. Redovna konzumacija jaja povezana je sa smanjenim gubitkom pamćenja kod starijih osoba, prema nekim studijama. Jaja su jedan od najboljih izvora holina, hranljive materije koja podržava pamćenje i komunikaciju između moždanih ćelija.
Iako se najčešće jedu za doručak, jaja se mogu pripremati i za druge obroke.

Losos je poznat kao odličan izvor proteina, ali i kao veoma korisna hrana za zdravlje mozga. Masne ribe poput lososa bogate su omega-3 masnim kiselinama, koje su neophodne za razvoj i funkcionisanje mozga.
Pored poboljšanja funkcije mozga, omega-3 kiseline su takođe povezane sa smanjenim rizikom od srčanih oboljenja i upalnih stanja poput artritisa. Borovnice su bogate vitaminom C, vitaminom K, manganom i fitonutrijentima.
Ove supstance podstiču cirkulaciju krvi i snabdevanje mozga kiseonikom, što rezultira boljom koncentracijom.
Istraživanja pokazuju da konzumiranje borovnica može pomoći u očuvanju kognitivnih funkcija i smanjenju rizika od demencije kod ljudi sa većim rizikom.
Orasi su odličan dodatak vašoj svakodnevnoj ishrani. Studije sugerišu da dnevni unos od 30 do 60 grama oraha može poboljšati kognitivne funkcije.
Orasi su bogat izvor alfa-linolenske kiseline (ALA), biljne omega-3 masne kiseline koja pomaže u zaštiti mozga od kognitivnog pada smanjenjem upale i oksidativnog stresa – dva faktora koja su povezana sa Alchajmerovom bolešću i demencijom.

Tagovi:
Pročitajte još: