Iako na prvi pogled deluje skromno, bob je prava riznica hranljivih sastojaka. Njegov nutritivni sastav čini ga jednim od najvrednijih predstavnika mahunarki. Sadrži obilje biljnih proteina, neophodnih za izgradnju i oporavak tkiva, ali i veliku količinu rastvorljivih vlakana, koja igraju ključnu ulogu u zdravlju digestivnog sistema i kontroli nivoa holesterola u krvi.
U samo jednoj šolji kuvanog boba (oko 170 grama) nalaze se 13 grama proteina i čak 9 grama vlakana, što zadovoljava značajan deo dnevnih potreba. Pored toga, bob obiluje folnom kiselinom, manganom, bakrom, fosforom, magnezijumom, gvožđem i kalijumom.
Jačanje kostiju kroz unos ključnih minerala
Zdravlje kostiju zahteva stabilan unos minerala koji učestvuju u formiranju i očuvanju koštane mase. Bob je posebno bogat manganom i bakrom, elementima koji igraju značajnu ulogu u očuvanju čvrstine kostiju, sintezi vezivnih tkiva i prevenciji osteoporoze.
Smanjuje nivo lošeg holesterola
Rastvorljiva vlakna iz boba igraju važnu ulogu u borbi protiv povišenog holesterola. Ova vlakna se vezuju za holesterol u digestivnom sistemu i pomažu njegovom izbacivanju iz organizma. Time direktno doprinose smanjenju nivoa „lošeg“ LDL holesterola, koji je poznat faktor rizika za razvoj srčanih bolesti.
Uključivanjem boba u ishranu može se postići prirodna i bezbedna kontrola nivoa masnoća u krvi, što ga čini odličnim saveznikom za očuvanje zdravlja srca i krvnih sudova.
Podrška u kontroli telesne težine
Uz visok sadržaj proteina i vlakana, bob doprinosi dužem osećaju sitosti, što može pomoći u regulaciji apetita i smanjenju ukupnog unosa kalorija. Proteini utiču na hormonski odgovor tela vezan za sitost, dok vlakna usporavaju varenje i pomažu stabilizaciji nivoa šećera u krvi.