fbpx
Your API key has been restricted. You may upgrade your key at https://www.weatherbit.io.

Šta je bolje: joga ili hodanje?

Da li je za zdravlje vašeg srca bolje sat vremena brzog hoda ili joge? Novo istraživanje otkriva da je i jedan i drugi izbor jednako koristan za zdravlje.

Naučnici sa Harvarda, koji su istraživali da li je bolja šetnja ili joga, kažu: „U poređenju sa tradicionalnim aerobnim vežbama, nema značajne razlike u načinu na koji vežbanje ili joga menjaju faktore rizika za bolesti. Joga može da obezbedi iste koristi za zdravlje i smanji faktore rizika za bolest kao i tradicionalne aktivnosti kao što su vožnja bicikla ili brzo hodanje“.
Ovo je dobra vest, ne samo za one koji više vole jogu, već i za one osobe koje, zbog godina ili zdravlja, ne mogu da izdrže intenzivne aerobne treninge. 
Istraživači sa Harvarda su analizirali 32 istraživanja koja su se bavila efektima na kardiovaskularno zdravlje i energičnijih vidova joge kao što su vinjasa i bikram joga, i mirnijih vidova joge kao što su hata i ajengar joga. Sve vrste joge na sličan način koriste zdravlju srca. Neka istraživanja su zaključila i da joga ima pozitivniji uticaj na blagostanje kardiovaskularnog sistema od određenih lekova.
Iako se naučnici nisu bavili preciznim biološkim mehanizmima koje joga proizvodi, oni smatraju da dovođenje u sklad i povezivanje uma i tela verovatno ima glavnu ulogu u korisnim efektima joge na zdravlje. Takođe, kod svih vrsta joge je važno svesno disanje i meditacija, što može da snizi stres i upalu, dva glavna faktora rizika za srčane i hronične bolesti.
Svi znamo da je redovno vežbanje dobro za naše telo, um i dušu. Ali, koji je najbolji način vežbanja? Medicinski stručnjaci se slažu da je idealan uravnotežen pristup koji uključuje i kardiovaskularne vežbe, i vežbe istezanja. „Obraćanje pažnje na držanje, kao i na disanje i brzo hodanje su sitni koraci ka uvođenju vežbanja u svakodnevnu rutinu“, kaže Lari Matson, koautor knjige „Live Young, Think Young, Be Young…At Any Age“. „Mislimo da je normalno da u 40. budemo gojazni, da imamo nekoliko hroničnih bolesti u 60, i da budemo potpuno zavisni od pomoći drugih u 70, ali to nije tačno. Godine samo mere protok vremena, a ne to koliko smo zaista stari.“
 

Preuzeto: Zdravahrana.com

Tagovi:
Pročitajte još: