Zaboravite stare mitove o “strogoj listi” uvođenja namirnica: Evo kakve su nove preporuke za nemlečnu ishranu

Zaboravite stare mitove o "strogoj listi" uvođenja namirnica: Evo kakve su nove preporuke za nemlečnu ishranu

Roditelji su često zbunjeni različitim savetima o tome kada i kako treba da uvedu nemlečnu ishranu bebi.
Neka zastarela pravila o uvođenju hrane više ne važe, pa se tako danas, recimo, ne odlaže uvođenje alergena.
Uvođenje nemlečne ishrane je jedan od najuzbudljivijih, ali i najzbunjujućih koraka u prvoj godini bebinog života.

Od trenutka kada beba prvi put pogleda vaš tanjir sa ozbiljnim interesovanjem, počinje nova faza: prelazak sa isključivo mlečne ishrane na svet ukusa, tekstura i novih nutritivnih potreba.

Ali, kada je pravo vreme? Šta prvo ponuditi? I kako znati da sve radite ispravno?

Prvi zalogaji
Nemlečna ishrana nije samo hranjenje. To je i razvoj, učenje i istraživanje sveta. Na samom početku beba ne jede da bi se najela, već da bi naučila.

Upravo zato savremene preporuke više ne insistiraju na strogim pravilima i redosledu namirnica, već na pravom trenutku, raznovrsnosti i bezbednom uvođenju.

Kada početi sa nemlečnom ishranom
Prema preporukama Svetske zdravstvene organizacije (WHO) i Američke pedijatrijske akademije (AAP), nemlečnu ishranu bi trebalo uvesti u periodu od 4,5 do 6. meseca života, u zavisnosti od spremnosti deteta.

Uvođenje pre 4. meseca se ne preporučuje, jer je povezano sa većim rizikom od alergija i gojaznosti.

Dakle, većina beba je spremna oko 6. meseca. Ne zato što “tako piše u kalendaru”, već zato što tada:

potrebe za gvožđem rastu,
mleko više nije dovoljno kao jedini izvor energije,
razvijaju se veštine žvakanja i gutanja.
Znaci da je beba spremna:

stabilno drži glavu,
sedi uz podršku,
pokazuje interesovanje za hranu,
prestaje da gura kašiku jezikom napolje.

Šta prvo ponuditi bebi
Zaboravite stare mitove o “strogoj listi”. Danas znamo da redosled nije presudan, ali kvalitet jeste.

Najbolji početak uključuje:

povrće,
žitarice,
voće,
namirnice bogate gvožđem.
Nove preporuke koje menjaju pravila
Alergeni se više ne odlažu.

Dakle, hrana poput kikirikija (u bezbednom obliku), glutena, jaja, ribe i bobičastog voća uvodi se nakon 6. meseca, ali uz obaveznu prethodnu konsultaciju sa pedijatrom, konkretno za vaše dete.

Rano upoznavanje sa različitim ukusima pomaže u smanjenju rizika od izbirljivosti i alergija kasnije.

Tekstura je važna koliko i nutritivna vrednost, pa bi beba oko 10. meseca trebalo da ima u tanjiru mekane komadiće hrane.

Pravila uvođenja i dalje važe
Jedna nova namirnica tokom 3 dana.
Mala količina (1 do 2 kašičice).
Uvoditi prepodne, radi lakšeg praćenja potencijalne alergijske reakcije.
Početi ređim, pa zatim gušćim teksturama.
Mleko ostaje glavna hrana u tom tranzicionom periodu. Cilj nije pun tanjir, već pozitivno iskustvo.

Šta izbegavati u ishrani u prvoj godini
Bebin organizam još nije spreman za ove namirnice:

so,
šećer,
med,
kravlje mleko kao napitak.
Poruka za roditelje
Nemlečna ishrana nije test roditeljstva.

Ne postoji savršen redosled, savršena količina, niti savršen početak.

Naoružajte se strpljenjem, a ljubavi već imate napretek, i pratite vašeg mališana. Svaka beba ima svoj ritam, a mi, pedijatri, tu smo da vam pomognemo da ovo putovanje bude bezbedno, bez stresa, pritiska i puno radosti.

Prvi zalogaji su početak bebinog odnosa sa hranom i prilika da postavite temelj za zdrave navike u budućnosti.

Tagovi:
Pročitajte još: