fbpx
Your API key has been restricted. You may upgrade your key at https://www.weatherbit.io.

Na današnji dan: Preminuo Bora Stanković

Bora Stanković

Pripovedač, romansijer, dramatičar i jedan od najznačajnijih pisaca srpskog realizma preminuo je na današnji dan, 22. oktobra 1927. godine.

Rođen je 31. marta 1876. godine u Vranju od oca Stojana, koji je bio po zanimanju obućar, i majke Vaske, ćerke bogatog vranjskog trgovca Riste Grka. Imao je mlađeg brata Timotija koji je umro u drugoj godini. Otac mu umire 1881. godine, a majka 1883. Tako da se, od tada, o njemu starala očeva majka, Zlata (poznatija kao baba Zlata). Baba Zlata je poticala iz stare ugledne, ali osiromašene, vranjske porodice i često mu je pričala o „starom“ Vranju.

U Vranju je završio osnovnu školu i sedam razreda Gimnazije (koja danas nosi njegovo ime). Osmi razred je završio u Nišu gde je i maturirao Baba Zlata umire 8. februara 1896. iste godine kada on upisuje Ekonomski odsek Pravnog fakulteta u Beogradu. On zbog nedostatka novca prodaje kuću lokalnom svešteniku.

Godine 1900. izdaje, u časopisu Zvezda treći čin dela Koštana, koje je po njegovim rečima pozorišna igra u četiri čina. Cela drama štampana je u Srpskom književnom glasniku 1902. godine iako je Stanković više puta prepravljao sve do konačne verzije 1904. Iste godine završava Pravni fakultet u Beogradu i ženi se beograđankom Angelinom Milutinović. Iz tog braka dobio je 3 kćeri. U periodu 1903-1904 provodi nekoliko meseci u Parizu, a posle povratka radi kao carinik i poreznik.

Objavljuje roman Nečista krv 1910. godine. Kada je roman objavljen, odmah se proglašava za remek delo srpske književnosti. Godine 1915. ostavlja porodicu u Kraljevu i kao poslanik Ministarstva vera se povlači pred neprijateljem u Niš, sa moštima Stefana Prvovenčanog. U Podgorici ga Austrougari zarobljavaju i interniraju u Derventu. Jula 1916. godine uz pomoć prijatelja biva pušten kući u Beograd. Tamo piše kulturnu rubriku u Beogradskim novinama, kako bi prehranio porodicu.

Posle rata, 1920. godine postaje činovnik Ministarstva prosvete u Umetničkom odeljenju. U aprilu 1924. slavi tridesetogodišnjicu književnog stvaralaštva i njegova drama Koštana se opet štampa i igra.

22. oktobra 1927. godine umire u Beogradu i sahranjen je na Novom groblju.

Tagovi:
Pročitajte još: