fbpx
Your API key has been restricted. You may upgrade your key at https://www.weatherbit.io.

Na današnji dan, 16. maj – rođena je Desanka Maksimović

Desanka Maksimović

Na današnji dan, 1898. godine, rođena je književnica Desanka Maksimović. Bila je pesnik, pripovedač, romansijer, pisac za decu, a povremeno se bavila i prevođenjem, mahom poezije, sa ruskog, slovenačkog, bugarskog i francuskog jezika. Objavila je oko pedeset knjiga poezije, pesama i proze za decu i omladinu, pripovedačke, romansijerske i putopisne proze. Njena poezija je i ljubavna i rodoljubiva, i poletna, i mladalačka, i ozbiljna i osećajna. Neke od njenih najpopularnijih pesama su: „Predosećanje”, „Strepnja”, „Prolećna pesma”, „Opomena”, „Na buri”, „Tražim pomilovanje” i „Pokošena livada”. Čuvši za streljanje đaka u Kragujevcu 21. oktobra 1941, pesnikinja je napisala jednu od svojih najpoznatijih pesama „Krvava bajka” — pesmu koja svedoči o teroru okupatora nad nedužnim narodom u Drugom svetskom ratu.

Zanimljivi događaji koji su se odigrali na današnji dan, 16. maj:

1532 – Španski osvajač Fransisko Pizaro (Francisco Pizarro) se s malom grupom vojnika iskrcao na obalu Perua. Savladavši otpor Indijanaca, Španija je 1572. osvojila Peru i držala ga do 1824.

1703 – Umro je francuski pisac Šarl Pero (Charles Perrault) autor zbirke bajki “Vilinske priče”, u kojoj su i “Mačak u čizmama”, “Crvenkapa” i “Uspavana lepotica”.

1770 – U Versaju su se venčali francuski prestolonaslednik Luj (kasnije Luj XVI) i Marija Antoaneta (Marie Antoinette), kćerka austrijske carice Marije Terezije. Tokom Francuske revolucije 1789. osuđeni su na smrt i pogubljeni na giljotini 1793.

1812 – Turska i Rusija potpisale su ugovor o miru u Bukureštu kojim su za srpske ustanike predviđeni opšta amnestija i pregovori sa turskim vlastima o autonomiji Srbije.

1881 – U okolini Berlina pušten je u saobraćaj prvi električni tramvaj.

1898 – Rođen je pesnik, putopisac i diplomata Rastko Petrović. Pripadao je prvoj generaciji srpskih modernista, a njegova zbirka pesama “Otkrovenje” smatra se jednim od najznačajnijih dela srpske poezije između dva svetska rata.

1916 – Potpisan je ugovor o trojnoj anglo-francusko-ruskoj kontroli Palestine radi podele bliskoistočnih teritorija Otomanskog carstva.

1917 – U Jonskom moru kod Krfa utopio se srpski pesnik Vladislav Petković Dis, kada je nemačka podmornica u Prvom svetskom ratu torpedovala brod na kojem je bio (“Mi čekamo cara”, “Tamnica”, “Nirvana”, “Možda spava”).

1924 – Rođen je Daud Džavara (Dawda Jawara), osnivač (1959) i lider (od 1960) Narodne progresivne stranke, predsednik Gambije od 1970. do 1994. kada je svrgnut državnim udarom.

1929 – U Holivudu su dodeljene prve nagrade Američke filmske akademije (od 1931. poznate kao Oskar) filmu “Krila”, glumici Dženet Gejnor (Janet Gaynor) i glumcu Emilu Dženingsu (Jannings).

1941 – Parlament Islanda ukinuo je ugovor s Kraljevinom Danskom iz 1814. po kojem je Island bio pod danskom vlašću, i proglasio nezavisnost. Nezavisna Republika Island proglašena je 17. juna 1944. godine, posle narodnog plebiscita.

1947 – Umro je engleski biohemičar Frederik Gaulend Hopkins (Frederick Gowland), jedan od osnivača nauke o vitaminima. Sa holandskim lekarom Kristijanom Ajkmanom (Christiaan Eijkman) dobio je 1929. Nobelovu nagradu za medicinu.

1961 – General Park Čung Hi (Chung-hee) izveo je vojni udar u Južnoj Koreji. Bio je na vlasti do 1979, kad ga je ubio šef obezbeđenja.

1969 – Sovjetski vasionski brod “Venera 5” doneo je do te planete sondu za prikupljanje podataka.

1972 – Predsednici SFRJ i Rumunije, Josip Broz Tito i Nikolae Čaušesku (Nicolae Ceasescu) pustili su u rad hidroenergetski sistem “Đerdap” na Dunavu.

1972 – Umro je Kvame Nkrumah, prvi predsednik nezavisne Gane (1957). Za doživotnog predsednika proglašen je 1962, ali je državnim udarom 1966. oboren sa vlasti.

1974 – Skupština SFRJ proglasila je Josipa Broza Tita za doživotnog predsednika Jugoslavije.

1974 – Helmut Šmit (Schmidt) je postao kancelar Zapadne Nemačke posle ostavke Vilija Branta (Willy Brandt).

1975 – Japanka Junko Tabei se kao prva žena popela na najviši svetski vrh – Mont Everest.

1984 – Umro je američki pisac Irvin Šo (Irwin Shaw). Proslavio se romanom “Mladi lavovi” (1949) (“Lusi Kraun”, “Dve sedmice u drugom gradu”, “Bogataš i siromah”, “Veče u Vizantiji”).

1989 – Sovjetski predsednik Mihail Gorbačov i kineski lider Deng Hsijaoping (Xiaoping), sreli su se u Pekingu na Prvom kinesko-sovjetskom samitu, čime je i formalno, posle 30 godina, prekinut “Tihi hladni rat” dve najveće komunističke države.

1989 – Automobilom-bombom u Bejrutu ubijeni su libanski verski vođa šeik Hasan Halid (Hassan Khaled) i još 21 osoba.

1990 – Poznati američki zabavljač Semi Dejvis Junior (Sammy Davis Jr) umro je od raka grla.

1991 – Britanska kraljica Elizabeta (Elizabeth) postala je, tokom zvanične posete SAD, prva kraljica koja se obratila Kongresu.

1992 – Povlačeći se iz Bosne, JNA je minirala vojni aerodrom pod planinom Plješevicom, kod Bihaća, procenjen na šest milijardi dolara.

1997 – Predsednik Zaira Mobutu Sese Seko pobegao je iz Kinšasu koju su preuzimali pobunjenici, čime je okončana njegova 32-godišnja autokratska vladavina.

1997 – Umro je italijanski filmski režiser Djuzepe de Santis (Giuseppe), jedan od najznačajnijih predstavnika filmskog neorealizma, nastalog u Italiji u prvim godinama posle Drugog svetskog rata (“Gorki pirinač”, “Rim u 11 časova”, “Cesta duga godinu dana”).

2003 – Umro je američki glumac Robert Stak (Stack) koji je slavu stekao ulogom detektiva Eliota Nesa (Ness) u TV seriji o borbi protiv mafije “Nesalomivi”.

2005 – Usvajanjem zakona u Parlamentu Kuvajta, žene su dobile pravo glasa i učešća na izborima.

2007 – Nikola Sarkozi je zvanično postao predsednik Francuske, posle Žaka Širaka. Tako su se prvi put u okviru Pete Republike na mestu predsednika smenila dva pripadnika iste političke struje.

2013 – Papa Franjo je u prvom velikom govoru o finansijskoj krizi pozvao svetske lidere da okončaju “kult novca” i da finansije povežu s etikom.

2019 – Međunarodna kriminalna grupa koja je koristeći softver ukrala preko 100 miliona dolara od više od 40.000 žrtava je raskrinkana. Sudski postupci su pokrenuti protiv osumnjičenih u Gruziji, Ukrajini, Moldaviji i SAD, dok je pet ruskih državljana u bekstvu.

Izvor: B-92, Wikipedia / Foto: Prt.sc.YT

Tagovi:
Pročitajte još: